Otkrića o ljudskom umu izuzetno su zanimljiva. Iako mnogi psihologiju smatraju naukom koja samo potvrđuje ono što već znamo o sebi samima, dr. Jeremy Dean, osnivač sajta PsyBlog, objašnjava da je jedan od način da se borimo s ovom zabludom pomisao na sve one neočekivane, iznenađujuće i čudne nalaze znanstvenih studija. On izdvaja deset otkrića koja su njemu bila najzanimljivija.
Evo nekih otkrića
1. Kognitivna disonanca
U istraživanju provedenom 1959. godine na Sveučilištu Stanford u kojem su sudjelovali studenti, utvrđeno je da su sudionici eksperimenata smatrali nezanimljiv zadatak interesantnijim ako bi im bilo plaćeno manje da ga riješe. Kognitivna disonanca se objašnjava kao mentalno stanje u kojem pojedinac doživljava dva ili više nekompatibilnih vjerovanja ili kognitivno obrađuje više informacija. U spomenutom eksperimentu, studenti su razmišljali na sljedeći način: ako ne radim to zbog novca, sigurno to radim jer je zanimljivo. U suprotnom, oni ne bi mogli objasniti svoje ponašanje.
2. Halucinacije nisu rijetke koliko mislimo
S obzirom na to da djeluju kao snovi na javi, za halucinacije se obično misli da su posljedica ozbiljne duševne bolesti. Međutim, one su daleko češće kod zdravih pojedinaca nego što bi isprva pomislili: u jednom istraživanju (provedenom 2000. godine na Stanfordu) utvrđeno je da je trećina ljudi doživjela halucinaciju – od toga 20 posto jednom mjesečno, a dva posto tjedno.
3. Placebo efekt
Je li vam se ikada dogodilo da prestanete osjećati glavobolju istog trenutka kad popijete lijek iako je potrebno oko 15 minuta da počne djelovati? Jedna studija, objavljena u ‘Dnevniku medicine Nove Engleske’ početkom 21. stoljeća, pokazala je da djelovanje fiziološke otopine može biti isto kao djelovanje morfija zahvaljujući placebo efektu. Štoviše, neki stručnjaci smatraju da je 80 posto djelovanja Prozaca povezano s placebom.
4. Pokoravanje autoritetu
Većina ljudi vjeruje da odlučuje nezavisno i da ne bi povrijedila drugo ljudsko biće osim ako je prisiljena. Nešto tako jednostavno kao što je naređenje vas ne bi natjeralo da podvrgnete drugog elektrošokovima, zar ne? Čuvena studija Stanlyja Milgrama (“Milgramov eksperiment”) dokazala je da je prosječna osoba spremna biti poslušna ako se suoči s autoritetom, čak i ako je ono što se očekuje da učini u potpunoj suprotnosti s njenom savješću. Čak 63 posto sudionika istraživanja je povrjeđivalo druge, čak i dok su žrtve vrištale od bola. Ovo istraživanje je, inače, provedeno kako bi se pronašlo psihološko objašnjenje nacističkih zločina.
5. Fantaziranje smanjuje motivaciju
Jedna od najčešćih metoda samomotiviranja jest maštanje o budućnosti. Recimo, dok treniraju bodibilderi zamišljaju kako će njihovo tijelo izgledati ako ostanu uporni. Međutim, psiholozi su utvrdili da je fantaziranje loš način motivacije. Oni, umjesto toga, preporučuju mentalno kontrastiranje: kombiniranje pozitivnih misli o cilju s realističnim pogledom na prepreke koje se mogu javiti.
6. Slijepilo po izboru
Svi znamo zbog čega postupamo onako kako postupamo, zar ne? Recimo, jasno nam je zbog čega nas određeni ljudi privlače. Ipak, psiholozi vjeruju da to možda i nije tako. U jednom istraživanju, znanstvenici su uvjerili sudionike da opravdaju izbore koje zapravo nisu ni pravili. Teorija “sljepila po izboru” objašnjava da ljudi imaju (ni)malo svijesti o svojim izborima i razlozima zbog kojih ih čine.
7. Dvije glave su pametnije od jedne
Tehnika brainstorming sve je popularnija u svijetu, prije svega poslovnom, ali jedna grupa psihologa smatra da ona nije korisna. Kako su pokazala otkrića znanstvenika, ljudi u zajednici postaju ljeniji, zaboravljaju svoje ideje dok drugi izlažu svoje, brinu o tome što će neko pomisliti o njihovom stavu… Međutim, grupe bolje procjenjuju ideje.
8. Potiskivanje
Koliko puta vam se dogodilo da vam, kada ste zabrinuti zbog nečega, neko kaže: “Ne misli o tome sad”? Tu je i čuveno: “Mislit ću o tome sutra”, koje je Scarlet O’Hara ponavljala uvjerena da će tako pomoći sebi. Ovo je, ipak, loš savjet, smatraju psiholozi. Potiskivanje je kontraproduktivno – što više pokušavamo da o nečemu ne mislimo, to sve jače razmišljamo o tome. Daleko bolja strategija je skretanje pažnje.
9. Multitasking
Usprkos ograničenjima uma, otkrića pokazuju kako je vježbom moguće postići gotovo nevjerojatne stvari, a rješavanje više zadataka istovremeno je svakako jedna od njih. Možete li povjerovati da postoje ljudi koji čak mogu čitati i pisati u isto vrijeme? Tako su dva sudionika jednog istraživanja tijekom perioda vježbanja od samo šesnaest tjedana uspjela naučiti da istovremeno čitaju kratku priču i grupiraju riječi sa spiska u kategorije.
10. Važne su sitnice
Ljudi obično misle da su svi važni događaji u njihovim životima, zapravo, najvažniji: diplomiranje, stupanje u brak, rođenje djeteta. Ipak, najvažniji događaji se ne tiču neke krupne promjene, jer one utječu na nas samo u vezi sa stvarima koje se tiču njih samih. S druge strane, svakodnevne situacije i sitnice zaista utječu na pojedinca – kvalitetu sna, sitni usponi i padovi na poslu i međuljudski odnosi.