Kada imaju nešto važno za zapamtiti većina ljudi to zapiše, ali studija iz 2018. objavljena u časopisu Experimental Aging Research kaže da možda postoji bolji način za održavanje sjećanja svježima – nacrtajte sliku.
Crtanje djeluje na vaš mozak tako da obrađuje vizualne informacije i prevodi značenje riječi u sliku, kaže koautorica studije Melissa Meade. Starije osobe mogu još više dobiti od ovog pristupa, kaže Meade. “U normalnom, zdravom starenju, obično vidite mnoge promjene koje se događaju u dijelovima mozga koji su uključeni u funkcioniranje pamćenja i obradu jezika”, kaže Meade. “Ne vidite toliko promjena koje se događaju u regijama koje su uključene u senzornu obradu vizualnih informacija” – tako da crtanje može iskoristiti te “relativno dobro očuvane regije mozga” i potaknuti pamćenje.
Rezultati potvrđeni nizom eksperimenata
Meade i njezina supervizorica, profesorica psihologije na Sveučilištu Waterloo Myra Fernandes, potvrdile su ove rezultate u nizu eksperimenata koji su uključivali 48 odraslih osoba u rasponu godina od studenata do onih u 80-ima.
U glavnom eksperimentu, ljudi su bili upućeni da zapišu 15 riječi i nacrtaju slike 15 drugih riječi – na primjer crtež čamca za riječ “jahta”. Kao što se i očekivalo, starije odrasle osobe ukupno su zapamtile manje riječi od mlađih. No istraživači su otkrili da su obje dobne skupine zapamtile više riječi koje su nacrtale u odnosu na one koje su napisale. Ovo otkriće potvrdila su dva slična eksperimenta – jedan koji je od ljudi tražio da ili nacrtaju ili napišu opise koji se odnose na određene riječi, a drugi koji je testirao koliko se živo ljudi sjećaju riječi koje su ili nacrtali ili napisali. U svakom testu istraživači su otkrili da je crtanje bolji alat za pamćenje, bez obzira na kvalitetu slika ili koliko je dugo trebalo da se dovrše.
“Bez obzira na to jeste li užasan crtač ili umjetnik, doista nije važno kolika je korist koju dobivate od crtanja u odnosu na pisanje”, kaže Fernandes.
Neke stvari je lakše napisati nego nacrtati; skiciranje datuma sastanka ili imena novog poznanika, na primjer, nije baš realno.
“Naša bi tendencija, naravno, bila da zapišemo popis”, kaže Meade. “Ali predlažemo da ako doista nacrtate neke od onih stvari koje trebate pokupiti u trgovini, moći ćete ih kasnije bolje zapamtiti.” Strategija bi također mogla dobro funkcionirati za studente, dodaje Meade, budući da su istraživači otkrili da crtanje složenih koncepata, poput fotosinteze, također bolje potiče pamćenje nego pisanje bilješki.
Crtanje može biti korisno i onima koji imaju problema s demencijom
Međutim, možda najbolja implikacija za istraživanje je potencijal koji ono može imati za odrasle osobe s kognitivnim padom. Iako su istraživanja u ovom području u tijeku – i potrebno ih je više – Meade kaže da preliminarni nalazi pokazuju da čak i ljudi koji počinju patiti od gubitka pamćenja povezanog s demencijom imaju koristi od crtanja. Ta teorija, kaže Fernandes, sugerira da bi nešto poput foto-dnevnika, a ne pisanog, moglo pomoći onima koji stare da zadrže uvid u detalje svog života.
“Kada se sjete bilo koje informacije, to je obično informacija koja je nacrtana”, kaže Meade. “Stvarno bismo voljeli da u budućnosti ovaj rad ima implikacije na terapijske intervencije za pacijente s demencijom, da im damo alate za zadržavanje nekih svojih sjećanja koja tako brzo gube.”
