Tijekom posljednjeg desetljeća stvorila se cijela industrija koja otkriva tajne sreće. Mnogi od nas možda bi se radije usredotočili na povećanje produktivnosti i uspjeha, a ne na pozitivne emocije. Međutim, nedavna istraživanja pokazuju kako sreća i dobro zdravlje idu pod ruku. Znanstvenici su otkrili da sreća može učiniti naša srca zdravijima, imunološki sustav jačim i život duljim.
Neke studije sugeriraju da sreća uzrokuje bolje zdravlje, a neke zaključuju samo da je to dvoje povezano. Mi vam donosimo šest načina na koje je sreća povezana s dobrim zdravljem.
1. Sreća štiti srce
Članak iz 2005. godine otkrio je da sreća pridonosi nižem krvnom tlaku i manjem broju otkucaja srca. U početku istraživanja najsretniji sudionici imali su niži puls tijekom praćenja (oko šest otkucaja sporije u minuti), a najsretniji sudionici tijekom praćenja imali su bolji krvni tlak. U studiji iz 2008. godine istraživači su pratili 76 pacijenata za koje se sumnjalo da imaju bolest koronarnih arterija. Sudionici koji su se ocijenili najsretnijima na dan kada im je testirano srce, imali su zdraviji obrazac varijabilnosti otkucaja srca.
S vremenom ti učinci mogu dovesti do ozbiljnih razlika u zdravlju srca. U studiji iz 2010. godine istraživači su pozvali gotovo 2000 Kanađana u laboratorij kako bi razgovarali o svojoj ljutnji i stresu na poslu. Promatrači su ih ocijenili na skali od jedan do pet u onoj mjeri u kojoj su izražavali pozitivne emocije poput radosti, sreće, uzbuđenja, entuzijazma i zadovoljstva. Deset godina kasnije, istraživači su se sa sudionicima javili kako im ide – i ispostavilo se da su oni sretniji rjeđe razvili koronarnu bolest. Zapravo, za svaki porast pozitivnih emocija koje su izrazili u jednom bodu, rizik od bolesti srca bio je 22 posto manji.
2. Sreća jača naš imunološki sustav
Znate li mrzovoljnu osobu za koju se čini da se uvijek razboli? To možda nije slučajno: istraživanja sada pronalaze vezu između sreće i jačeg imunološkog sustava. U eksperimentu iz 2003. godine 350 odraslih osoba se javilo da se izlože prehladi. Prije izlaganja, istraživači su ih nazvali šest puta u dva tjedna i pitali koliko su toga dana doživjeli zadovoljstvo i smirenost. Nakon pet dana u karanteni, sudionici s najviše pozitivnih emocija imali su manju vjerojatnost da će razviti prehladu.
Neki od istih istraživača željeli su istražiti zašto su sretniji ljudi manje podložni bolestima, pa su u studiji iz 2006. godine 81 studentu postdiplomskog studija dali cjepivo protiv hepatitisa B. Nakon primanja prve dvije doze, promatrale su se njihove emocije. Oni koji su imali visoke pozitivne emocije imali su gotovo dvostruko veću vjerojatnost da će imati visok odgovor antitijela na cjepivo – znak snažnog imunološkog sustava. Umjesto da samo utječe na simptome, činilo se da sreća doslovno djeluje na staničnoj razini.
3. Sreća pobjeđuje stres
Stres ne uznemirava samo na psihološkoj razini već pokreće biološke promjene u našem tijelu. Istraživači su pronašli povezanost između sreće i stresa. Najsretniji sudionici istraživanja imali su 23 posto niže razine hormona stresa kortizola od najmanje sretnih, a drugi pokazatelj stresa – razina proteina koji zgrušava krv koji se povećava nakon stresa – bio je 12 puta niži.
Čini se da sreća donosi korist čak i kad je stres neizbježan. U studiji iz 2009. stručnjaci su testirali studente psihologije. Studenti su dovedeni do zvučno izolirane komore, gdje su prvo odgovarali na pitanja osjećaju li općenito osjećaje poput entuzijazma ili ponosa. Tada je uslijedila njihova najgora noćna mora: morali su odgovoriti na izuzetno teško statističko pitanje dok su ih snimali, a rečeno im je da će njihov profesor ocijeniti njihov odgovor. Tijekom cijelog procesa srce im je mjereno EKG-om, a pokazalo se kako su se srca najsretnijih učenika najbrže oporavila.
4. Sreća umanjuje bol
Studija iz 2001. godine zatražila je od sudionika da ocijene svoje nedavno iskustvo pozitivnih emocija, a nakon pet tjedana se istraživalo koliko su imali negativnih simptoma poput naprezanja mišića, vrtoglavice i žgaravice od početka studije. Ljudi koji su na početku prijavili najvišu razinu pozitivnih osjećaja zapravo su postali zdraviji tijekom studije i na kraju su bili zdraviji od svojih nesretnih kolega.
Studija iz 2005. sugerira da pozitivne emocije također ublažavaju bol u kontekstu bolesti. Žene s artritisom i kroničnom boli tjedno su se ocjenjivale pozitivnim emocijama poput interesa, entuzijazma i nadahnuća oko tri mjeseca. Tijekom studije, oni s većom ocjenom manje su osjećali bol.
5. Sreća nas može zaštititi od bolesti
U studiji iz 2008. godine, na gotovo 10.000 Australaca, sudionici koji su izvijestili da su sretni i zadovoljni životom većinu ili cijelo vrijeme imali su otprilike 1,5 puta manju vjerojatnost da će imati ozbiljnijih zdravstvenih problema u iduće dvije godine. Drugo istraživanje iz iste godine pokazalo je da su se žene s rakom dojke prisjetile da su bile manje sretne i optimistične prije postavljanja dijagnoze od žena koje nisu imale rak dojke. To upućuje na zaključak da vas sreća i optimizam mogu zaštititi od bolesti.
Kako odrasli postaju stariji, njihovo zdravlje postaje krhkije. U studiji iz 2004. godine, preko 1550 Amerikanaca u dobi od 65 i više godina procijenilo je koliko su samopoštovanja, nade, sreće i uživanja osjećali tijekom proteklog tjedna. Nakon sedam godina, sudionici s pozitivnijom ocjenom osjećaja rjeđe su bili slabi. Istraživači su otkrili da su sretnije starije osobe u sljedećih šest godina rjeđe imale moždani udar, a to se posebno odnosilo na muškarce.
6. Sreća produžuje naš život
U možda najpoznatijoj studiji sreće i dugovječnosti, očekivani životni vijek katoličkih redovnica bio je povezan s količinom pozitivnih osjećaja koje su izrazile u autobiografskom eseju koji su napisale ulaskom u svoj samostan desetljećima ranije, obično u 20-ima. Istraživači su pročešljali ove uzorke za iskazivanje osjećaja poput zabave, zadovoljstva, zahvalnosti i ljubavi. Na kraju su najsretnije časne sestre živjele nevjerojatnih 7-10 godina duže od najmanje sretnih.
Ipak, ne morate biti redovnica da biste iskusili blagodati sreće koje produžuju život. U studiji iz 2011. godine, gotovo 4000 odraslih Engleza u dobi od 52 do 79 godina izvijestilo je koliko su sretni, uzbuđeni i zadovoljni više puta u jednom danu. Ovdje su sretniji ljudi imali 35 posto manje šanse da će umrijeti tijekom idućih pet godina od njihovih manje sretnijih kolega.
Ove dvije studije mjerile su specifične pozitivne emocije, ali sveukupno zadovoljstvo svojim životom i dokazale da je sreća povezana s dugovječnošću.
